Małgorzata Święcicka, Monika Peplińska, SLIKA JUGOSLAVIJE U TURISTIČKOM DISKURSU. SEMANTIKA I AKSIOLOGIJA
DOI: 10.29362/2350.swi.359-370
Cilj ove skice je rekonstrukcija tzv. tekstualne slike Jugoslavije na osnovu materijala iz bedekera iz dvadesetog veka. Tako formulisan zadatak predstavlja kontinuaciju jezičko-kulturoloških istraživanja na značenjskom polju Jugoslavije. On izrasta iz ranijih interesovanja za problematiku rekonstrukcije konceptualnog modela dotične države i njenog naroda na materijalu sistema jezika (tzv. sistemski/rečnički model) kao i na materijalu izjava mladih Poljaka (tzv. asocijativno-aksiološki/razgovorni). Autorke u teoretsko-metodološkom opusu polaze od premisa poljske etnolingvističke škole, ali je modifikuju na autorski način. Rekonstrukciji tekstualne slike Jugoslavije služi jezički materijal uzet iz bedekera o Jugoslaviji Branka Ćirlića, što – po mišljenju autorki – dozvoljava da se pokrenu jezičko-kulturološka pitanja i aksiološki načini profilisanja države u zavisnosti od tačke gledišta autora. Tekstološka slika Jugoslavije koja se nalazi u turističkom diskursu obuhvata niz značenjskih kategorija. Autorke se prihvataju zadatka rekonstrukcije pojedinačnih tematskih polja koja tvore tekstualni (bedekerski) model države, kao i analize njihovih jezičkih znakova, u njima i aksioloških. Važno je to da se dobijeni rezultati istraživanja na temu tekstualnog modela države mogu uporediti sa dosad dobijenim vlastitim rezultatima koji obuhvataju sistemsko/rečnički model, kao i asocijativno-aksiološki (razgovorni) model. Rečnički model, što je jasno, oslonjen je na značenjske klase koje su dovoljne za razumevanje određenog pojma, kao i na neutralne. U asocijativnom modelu značenjska polja podležu širenju kako u sadržajnom smislu tako i u aksiološkom. Tekstualni model određene značenjske klase je obično još veća raznovrsnost konotacijskih i kontekstualnih elemenata zajedno sa određenim sistemom vrednovanja. Proba rekonstrukcije slike Jugoslavije u turističkom diskursu je nesumnjivo važna etapa u istraživanjima na tekstualnoj slici države i naroda. U narednim istraživanjima dobijeni rezultati mogu predstavljati osnovu za uporedna istraživanja. Na njihovoj osnovi se može potvrditi zavisnost između teksta (njegovog tipa, hronologija, vrsta, rod itd.) i jezičko-kulturološke slike sveta vanjezičke stvarnosti.
Małgorzata Święcicka, Monika Peplińska, IMAGE OF YUGOSLAVIA IN THE TOURIST DISCOURSE. SEMANTICS AND AXIOLOGY
The purpose of this sketch is the reconstruction of the so-called a textual image of Yugoslavia on the material of a twentieth-century tourist guide. The task formulated in this way is a continuation of linguistic and cultural research on the Yugoslavian semantic field. It arises from previous interests in the issues of reconstruction of the conceptual model of the indicated state and its nation on the material of the language system (the so-called system / dictionary model) and on the material of the statements of young Poles (the so-called association-axiological / colloquial model). In the theoretical and methodological scope, the authors reach for the founding of a Polish ethnolinguistic school, but they modify it in an original way. The reconstruction of the textual image of Yugoslavia is used by the language material excerpted from the tourist guide of Yugoslavia by Branka Ćirlića, which – according to the authors – allows to address the issue of linguistic-cultural and axiological ways of profiling the state depending on the author’s point of view. The textual image of Yugoslavia included in the tourist discourse includes a number of semantic categories. The authors undertake the task of reconstructing detailed thematic fields that make up the textual (guide) model of the state and the analysis of their language exponents, including axiological ones. It is valuable that the obtained results of the research on the textual model of the state can be compared with the results obtained so-far of own research, including the system / vocabulary model, as well as the associative-oaxistic model (colloquial). The lexical model, obviously, is basically based on meaning classes sufficient to understand a given concept and neutral. In the associative model, the fields of meaning are expanded in both the content and axiological sense. The textual model of a given semantic class is usually an even greater variety of connotative and contextual elements along with a particular method of evaluating. The attempt to reconstruct the image of Yugoslavia in the tourism discourse is undoubtedly an important stage in the study of the textual image of the state and the nation. In subsequent studies, the obtained results may be the basis for comparative studies. Based on them, you can confirm the relationship between the text (its type, chronology, gender, genre, etc.) and the linguistic and cultural picture of non-linguistic reality.
