Gerila na Balkanu, Beograd-Vranje

Istorija medicine, farmacije i narodne medicine, Zajecar
децембар 17, 2017
Osma sednica CK SKS, Najava skupa
децембар 17, 2017

Međunarodni naučni skup: Gerila na Balkanu: Borci za slobodu, buntovnici ili banditi – istraživanje gerile i paramilitarnih formacija na Balkanu u 19–20. veku. Beograd – Leskovac – Vranje, 13–16. septembar 2006.

Povodom 60 godina završetka Drugog svetskog rata i pobede antifašističke koalicije, u Somboru je održan međunarodni skup Srbija (Jugoslavija) 1945–2005. Ideologija, pokreti i iskustva, u sklopu programa kojim se Srbija i Crna Gora pridružila ostalim zemljama sveta u svečanom obeležavanju značajnog jubileja – trijumfa nad nacizmom i fašizmom. Pokrovitelji su bili Ministarstvo nauke i zaštite životne sredine Republike Srbije, Ministarstvo kulture Republike Srbije, Skupština opštine Sombor i Ruski centar za međunarodnu naučnu i kulturnu saradnju u Beogradu.
Nazivom Srbija (Jugoslavija) 1945–2005 – ideologija, pokreti i iskustva, skup je imao cilj da sugeriše promenu političkih i društvenih okolnosti pod kojima se u našoj zemlji proslavlja 60-godišnjica završetka Drugog svetskog rata. Raspadom socijalističke Jugoslavije tokom 90-ih godina prošlog veka i formiranjem nacionalnih država na njenoj teritoriji značajno se promenio pogled na prethodnu, zajedničku istoriju. Novi politički tokovi i ukidanje ideoloških stega u istoriografskom diskursu doneli su brojna preispitivanja. Kriza kroz koju naša zemlja prolazi već izvesno vreme i njen poljuljan međunarodni ugled nametnuli su istoričarima obavezu da istraže uzroke takvog stava.
Prezentovani radovi bili su podeljeni u dve gotovo jednake celine. Prva polovina referata odnosila se na pitanja vezana za Drugi svetski rat. Teme su bile raznovrsne: završne borbe za oslobođenje Srbije, istoriografske polemike o vrednosti i značaju pokreta otpora u okupiranoj Srbiji, komunistički nacionalni koncept iz 1945, sovjetska pozadina u ratu, učešće bugarskih jedinica u završnim borbama za oslobođenje Srbije, statistički podaci o broju stradalih pripadnika Kraljevine Jugoslavije u ratu, kult Draže Mihailovića, slika neprijatelja i saveznika u Srbiji 1941–1944, kolaboracija i pokreti otpora u francuskoj i italijanskoj istoriografiji i drugo.

Druga polovina radova odnosila se na period socijalističke Jugoslavije, a spektar proučavanih pitanja takođe je bio raznovrstan: prilagođavanje Jugoslovenske armije na mirnodopske uslove života po završetku rata, evropsko i srpsko građanstvo 1945–1950, jugoslovenska politička emigracija u Velikoj Britaniji 1945–1955, slika Nemačke u posleratnim udžbenicima istorije, promena slike sovjetskog vojnika na stranicama jugoslovenske štampe u vreme razlaza sa SSSR-om, obeležavanje Dana pobede 9. maja u Jugoslaviji 1945–1955, mesto Jugoslavije u ratnim planovima SSSR-a i zemalja narodne demokratije, jugoslovenski koncept nesvrstanosti i Bandunška konferencija, rad sa decom nemačke nacionalnosti posle rata, spomenici i groblja NOR-a 1947–1965, uzroci raspada Jugoslavije i drugo.

Međunarodni naučni skup je ispunio očekivanja. U svečanoj atmosferi i uz prisustvo zainteresovanih posmatrača, učesnici skupa su afirmisali principe naučnosti i tolerantne i argumentovane akademske polemike. Dat je doprinos razvoju istoriografije o jugoslovenskoj državi, otvoreni su novi pristupi i teme u proučavanju njene prošlosti i afirmisane su nove stajne tačke u posmatranju toka istorijskog zbivanja, posebno kada je reč o savremenom osvrtu na prošlost.